Pušenje je uzrok nesreća

Piše: Durmišević dr. Smail/ saff.ba

Historijat pušenja duhana počinje 1492. godine. Na novootkrivenim prostorima Amerike španski osvajači su sa čuđenjem posmatrali kako domorodačko stanovništvo udiše dim uvrnutih listova neke biljke. Poslije toga duhan je prenešen u Evropu, a sa njim i navika pušenja duhana. S obzirom da su pušenje i žvakanje duhana prihvatile i neke kraljevske kuće, pušenje je postalo moda. Dok je u nekim zemljama pušenje bilo obavezna društvena norma, drugi su zabranjivali i strogo kažnjavali svaki pokušaj pušenja. Danas ima veliki broj pušača, ali i onih koji ukazuju na veliku opasnost od pušenja. Prema današnjem medicinskom shvatanju, pušenje je ovisnost, što znači da pušač postaje psihički, a nekad i fizički ovisan o cigareti. Time se pušenje može uvrstiti medu druge bolesti ovisnosti (alkoholizam i narkomanija).

Šta je duhan?

Duhan je sušeni list istoimene biljke, a nikotin je njen najvažniji sastojak. Pored nikotina u duhanu je do sada otkriveno još oko pet stotina štetnih sastojaka. Kada bi se izdvojio čist nikotin iz pet cigareta i ubrizgao u krv čovjeka, to bi ga usmrtilo.

Uzroci uživanja duhana

Uzroci uživanja duhana su mnogobrojni. Ovoj navici su sklone pretežno neprilagođene, nekritične, povodljive i imitaciji sklone, naročito mlade osobe.Uzroci pušenja duhana koji se najčešće navode u literaturi su sljedeći:

1. Znatiželja-da se proba da li se može pušiti. Mnogi dokažu da mogu pušiti, ali steknu naviku koje se kasnije vrlo teško mogu riješiti.

2. Želja da se bude slično starijima. Ponekad je prihvatanje pušenja neka vrsta “pristupnice” određenoj grupi vršnjaka.

3. Imitacija je snažan psihološki činilac koji utiče da mladi počinju sa pušenjem. Oponašaju se roditelji, stariji rodaci, junaci sa filma, televizije, estrade itd.

4. Mnogi mladi ljudi počinju pušiti iz protesta, jer su nezadovoljni, zabrinuti ili se bune protiv autoriteta.

5. Mas-mediji mogu doprinijeti promociji zdravlja i zdravog načina života, ali mogu i negativno uticati na opredjeljenje mladog čovjeka. Npr. nekada se na televiziji mogu vidjeti društveno vrlo uspješni ljudi kojima televizijski režiser toleriše pušenje dok ih gledaju milioni ljudi. Mlad čovjek počinje na taj način postepeno i iako “civilizovan” i n e o s j e t n o smogne snage i ura( zamišljati lik u- kaže savjest. spješnog čovjeka kao pušača.

6. Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja među mladima. Mnoga istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najčešće postaju pušači i njihova djeca.

7. Značajni faktori u nastanku pušenja su i društveno-socijalni: osjećaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za nečim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjećaj žurbe, psihičke napetosti i nesigurnosti.

Rasprostranjenost pušenja

Sve je veći broj pušača među omladinom, pa čak i među djecom, te među ženama. Prvu cigaretu mladi u prosjeku upale vrlo rano, već sa jedanaest ili dvanaest godina, a u nekim sredinama i mnogo ranije. Dječaci i djevojčice goto-vo ravnopravno učestvuju u ovoj štetnoj navici. Procjenjuje se da u posljednjem razredu srednje škole 40% učenika puše povremeno, te da je 75% pušača steklo naviku pušenja prije osamnaeste godine. Većina pušača živi u zemljama u razvoju, njih 70-75%. U zemljama u razvoju puši 50 % muškaraca i 8 % žena, dok u razvijenim zemlja- ma puši oko 41 % muškaraca i 21 % žena.

Uticaj pušenja na zdravlje

Pušači i nepušači često ne shvataju koliki je rizik od pušenja duhana. Pušenje sigurno skraćuje životni vijek. Duhan je rizični faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja pokazuju da je pušenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih slučajeva, a prognozira se da bi taj procenat mogao biti utrostručen do 2020. godine. Prema sadašnjim podacima, kod dugotrajnih pušača, pušenje je u 50% slučajeva uzrok smrti. Najnovije epidemiološke studije pokazuju da je stopa smrtnosti kod pušača dva do tri puta viša nego kod nepušača svih starosnih dobi. U prosjeku, pušači koji umru u srednjim godinama izgube 20 -25 godina mogućeg životnog vijeka, a polovina umrlih pušača je umrla u srednjim godinama života. U zemljama u razvoju pušenje kao direktni ili indirektni uzrok smrtnosti je u porastu, uglavnom zbog porasta pušenja medu ženama. Od bolesti uzročno povezanih sa pušenjem, rak pluća je najpoznatiji. U razvijenim zemljama umrlo je u 1995. godini od raka pluća 514.000 pušača. U istoj godini bilo je 625.000 slučajeva smrti, od pušenja izazvanih, srčanih i drugih vaskularnih oboljenja.

Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušači u 30-tim i 40-tim godinama života pet puta podložniji srčanom udaru od nepušača. U razvijenim zemljama omjer smrtnosti kod žena u srednjim godinama života, zbog pušenja, porastao je šest puta, rastući od 2% u 1955. godini na 13% u zadnjih par godina. Pušenje je poznat ili vjerovatan uzrok smrti kod sljedećih oboljenja: rak usne šupljine, ždrijela, larinksa i pluća, jednjaka, mokraćne bešike, gušterače i želuca. Pušenje je također krivac za veliki postotak oboljenja srca, moždanih udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne plućne bolesti, niske težine novorodenčadi itd. Pušenje može biti uzrok ulkusne bolesti, neuspješnih trudnoća, povećane smrtnosti novorodenčadi, kao što je sindrom iznenadne smrti itd.

Prestanite što prije pušiti: godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti smanjuje se za 50%, a da bi se rizik od koronarne bolesti izjednačio sa nepušačima treba da protekne 15 godina. Slična je situacija i sa rizikom od raka. Prestanak pušenja je naročito efikasan kod mladih ljudi čije se zdravlje može vratiti na normalan nivo, poslije prestanka pušenja.

Rizici pasivnog pušenja

Pasivno pušenje znači boravak nepušača u prostorijama gdje se puši. Evo nekih od rizika: dva i po puta veće šanse za pogoršavanje astmatičnih tegoba, rizik pojave novih slučajeva astme kod djece, 50-60% veći rizik od oboljenja od krupa, bronhitisa i upale pluća kod djece koja borave u zadimljenim prostorijama, 20-30 puta veći rizik obolijevanja od raka pluća kod nepušača koji su izloženi dugo vremena zadimljenim prostorijama u odnosu na one nepušače koji se ne izlažu takvim uticajima. Istraživanja pokazuju da je pasivno pušenje jednako štetno kao i aktivno. Boravak u prostoriji u kojoj se puši (npr. za vrijeme sastanka) ima za nepušače isti učinak kao da puše po jednu cigaretu na sat.

Pušenje uzrok nesreća

Proučavanja su pokazala da je trećina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Analizom šumskim požara vidi se da je jedan od glavnih uzroka nepažljivo bačena zapaljena cigarela. Veliki broj saobraćajnih nesreća izazvan je zbog pušenja cigarete u toku voženja automobila. Vozača, najčešće, omete vruć pepeo koga vjetar ubaci u njegove oči ili sâm akt paljenja cigarete u toku vožnje. Ovom treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na centralni nervni sistem vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja i reagovanja.

Uticaj pušenja na porodični budžet

U mnogim zemljama svijeta, pa i kod nas, duhanska industrija svake godine povećava proizvodnju i prodaju duhana. Ako uzmemo da pušač, u prosjeku, popuši jednu i po kutiju cigareta za dvadeset i četiri sata i da je cijena kutije cigareta osrednjeg kvalitet 1,5 KM, dolazimo do rezultata da pušač optereti porodični budžet mjesečno za 67,5 KM, godišnje za 810 KM, za deset godina 8.100 KM, a za trideset godina pušenja optereti porodični budžet za 24.200 KM što je prilična svota novca.Ovo su samo direktne ekonomske štete, ali ako bi se proračunavale štete zbog oštećenja zdravlja i sljedstveno troškovi liječenja, te smanjenje privređivanja zbog smanjenja radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće.

1. Fizička kondicija i dobro zdravlje mogu biti narušeni pušenjem.

2. U svim oblastima javnog i društvenog života treba promovirati dobro zdravlje i zdrav način života, a boriti se protiv štetnih navika, medu koje spada i pušenje.

3. Pušači i nepušači često ne shvataju koliki je rizik pušenja duhana.

4. Do kraja dvadesetog stoljeća pušenje će ubiti 62 miliona ljudi u razvijenim zemljama, 52 miliona muškaraca i 10 miliona žena.

5. Oko polovine smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem dešavaju se u starosnoj dobi izmedu 35 i 69 godina, te je tako duhan najvažniji uzročnik prijevremene smrti u razvijenim zemljama.

6. Srčani udar je glavni način na koji pušenje ubija pušače.

7. U industrijski razvijenim zemljama duhan je odgovoran za 75-80% umrlih od srčanog udara, kod pušača ispod 50 godina života.

8. Nijedan faktor pojedinačno nema tako veliki uticaj na smanjenje smrtnosti od srčanih i krvožilnih oboljenja kao što ima prestanak pušenja.

9. Trećina svih požara izazvana je zapaljenom cigaretom, a veliki broj saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja u toku vožnje.

10. Pušenje bitno opterećuje porodični budžet dosežući cifru od oko 25.000 DM za trideset godina pušenja, ne računajući indirektne štete na zdravlje i smanjenje sposobnosti za privredivanje.

Stavovi islamske uleme prema pušenju

Činjenica je da duhan i navika pušenja nisu bili poznati u doba Poslanika, s.a.v.s. Kuran časni i hadiske predaje ništa konkretno ne govore o duhanu i pušenju. Medutim, isslam je došao sa temeljnim rješenjima (odredbama i pravilima), koja zabranjuju sve što šteti zdravlju, uznemirava susjeda i rasipa novac.U pitanju pušenja islamska ulema se razišla.Jedni smatraju da je duhan “mekruh”, tj. pokuđeno je pušenje, pozivajući se na Kur’an časni i hadiske predaje, gdje nema konkretne zabrane pušenja.Drugi smatraju da je pušenje zabranjeno, “haram”, pozivajući se na opšte principe i temeljna rješenja islama, kao i na sljedeće kur’anske izreke i hadiske predaje:Kaže Uzvišeni Stvoritelj: “… dozvoljavaju im se lijepe stvari a zabranjuju ružne…” (Prijevod značenja, El-‘Araf, 157.) Kaže Uzvišeni Stvoritelj: “… i sami sebe u propast ne dovodite…” (Prijevod značenja, El-Bekara, 195)Kaže Uzvišeni Stvoritelj: “… ali ne rasipajte mnogo jer su rasipnici braća šejtanova…” ( Prijevod značnja, El-Isra’, 26.-27.).Kaže Uzvišeni Stvoritelj: “Ne ubijajte sami sebe, Allah je doista prema vama milostiv.” (Prijevod značenja, En-Nisa’, 29.). Rekao je Božiji Poslanik, s.a.v.s.: “Allah mrzi kod vas upropaštavanje imetka.” (Mutefekun alejh)