KAKO U DOVI TRAŽITI DUNJALUČKA DOBRA?

U kur’anskoj dovi: “Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!”, primjećujemo da Svevišnji Allah spominje dunjaluk prije ahireta. Ali, to ne znači da molitelj u dovi traži dunjaluk, govoreći: “Gospodaru moj, podari mi imetak, daruj mi vlast, počasti me ugledom…” zaboravljajući na ahiret. U ovoj dovi dunjaluk je spomenut na prvom mjestu zato što je on mjesto stjecanja ahireta i provjeravanja čovjekovog vjerovanja. Dunjaluk je put koji vodi do Dženneta ili Džehennema. Na dunjaluku ljudi rade i pokazuju trud, a naposljetku slijedi ahiret, gdje se polaže račun i izlažu dunjalučka djela i poslovi.

Svemilosni Allah upozorava nas na opasnost i po-gubnost dunjalučke dove u kojoj se zanemaruje i ne spominje ahiret. Opasnost takve dove ogleda se u tome što vjernik, ako u svojoj dovi moli samo za dunjalučke ukrase i darove, nije ništa bolji od nevjernika, izjednačuje se s njime, jer nevjernik ne priznaje ahiretski život i ne osvrće se na ono što slijedi na ahiretu. O takvoj vrsti ljudi Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: ”… Ima ljudi koji govore: ’Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu!’ Takvi na onom svijetu neće imati ništa.” (El-Bekare, 200.)

Ovo nas podsjeća da vjernik u svojoj dovi ne smije tražiti samo dunjalučka dobra, već i ahiretska. Od dunjalučkih dobara će moliti sve što mu je potrebno da bi postigao uspjeh i spas na ahiretu. Upravo onako kako o tome kazuje naš Plemeniti Gospodar: ”l nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.” (El-Kasas, 77.)

Od vjernika se zahtijeva da u svojoj dovi moli za dobro dunjaluka i dobro ahireta, ali u onoj mjeri koliko mu je potrebno od dunjaluka i ahireta i onoliko koliko je svaki od ova dva svijeta važan i vrijedan. Kad čovjek u dovi moli i traži nešto od Uzvišenog Allaha, molba treba sadržavati riječi koje priliče da se upute Uzvišenom Allahu i imajući na umu Njegovu neograničenu moć. Tako ne dolikuje da se u dovi molitelj ograničava samo na prolazna dunjalučka dobra, već u svom traženju od Svemogućeg Allaha treba obuhvatiti blagodati dunjaluka i ahireta. U Kur’anu, Svemilosni je rekao: ”A ima i onih koji govore: ’Gospodaru naš, podaj nam dobro i na
ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!’” (El-Bekare, 201.)

Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav o tome šta se podrazumijeva pod pojmom “dobro na ovome svijetu” (hasenetud-dun’ja). Neki smatraju da je to čestita supruga, a da se pod pojmom “dobro na onome svijetu” (hasenetul-ahireh) misli na Džennet. Drugi učenjaci tvrde da je “dobro na ovome svijetu” znanje, jer znanje čovjeka nadograđuje i upotpunjuje, a da je ”dobro na onome svijetu”, pak, Allahovo praštanje grijeha ili magfiret. Možemo zaključiti da su islamski učenjaci saglasni da je ”dobro na onome svijetu” Allahov oprost grijeha vjernicima, ukazivanje milosti i nagrađivanje Džennetom, a što se tiče ”dobra na ovome svijetu”, nema potrebe da ovaj pojam sužavamo i ograničavamo na samo jednu blagodat.

Dobro na ovome svijetu (hasenetud-dun’ja) jeste sve ono što čovjeka čini dobrim ili boljim kod njegovog Gospodara i što ga približava Njemu i Njegovoj milosti.

Dobro na onome svijetu (hasenetul-ahireh) jeste da čovjek bude spašen od džehenemske vatre, jer samo udaljavanje i odmicanje od ahiretske vatre je blagodat i dobro. Ako čovjek bude uveden u Džennet, prva blagodat, koja mu je ukazana, jeste udaljavanje i spašavanje od mučne džehenemske vatre.


Odlomak iz knjige: “TAJNE I KORISTI DOVE”

Autor: Muhammed Mutevelli Eš-Ša’ravi

Knjiga je koncipirana tako da nam prvo objasni značenje dove, njene koristi, uvjete i vremena u kojima se dova uslišava. Allah s.w.t. nas je podučio kako da Ga molimo i što da tražimo u svojim dovama. Za svaku priliku i stanje postoji dova, pa nam autor navodi neke od njih…

Akos.ba