U subotu počinje popis stanovništva u Srbiji: BITNO JE BITI BOŠNJAK!

Visits: 471 Today: 3

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji počinje u subotu i trajat će sve do kraja oktobra. Građani će, kako je za Euronews kazao Miladin Kovačević, direktor Zavoda za statistiku, odgovarati na 69 pitanja od kojih na tri nije obavezno odgovoriti. Za one koji odbiju da učestvuju, kaže Kovačević, slijede kazne od 20.000 dinara, odnosno 330 KM, do 50.000 dinara, odnosno 839 KM.

– Kazne su krajnji instrument, nešto što nikako nije cilj same operacije, kazao je Kovačević.

Kovačević je, prenose Nezavisne, kazao kako će popis po građaninu trajati 30 minuta te da nema pitanja za koja bi se trebali unaprijed pripremiti odgovori. Također, kazao je kako će pitanja na koja građani nisu obavezni odgovoriti, biti nacionalna pripadnost, vjeroispovijest i maternji jezik.

Bošnjaci su autohtono stanovništvo na jugozapadu Srbije i sjeveru Crne Gore, odnosno u historijskoj regiji Sandžak

Sandžak je podijeljen između Srbije i Crne Gore Balkanskim ratovima. Šest općina nalazi se u Srbiji (Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj i Nova Varoš), a sedam u Crnoj Gori. Na osnovu popisa iz 1991. godine broj stanovnika Sandžaka iznosio je 420.000, od toga 278.000 u Srbiji i 162.000 u Crnoj Gori, a Bošnjaci su činili 54 posto stanovništva.

Migracijama zbog loše ekonomije i represije režima u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Sandžak je postao izraženo depopulacijski prostor u proteklih 30 godina što je nastavak ranijih procesa iseljavanja.

Novi Pazar je kulturno i političko središte Bošnjaka Sandžaka. Pored, Sandžaka Bošnjaci u Srbiji žive u Malom Zvorniku, Šabcu, Loznici, Krupnju, Nišu te Beogradu i Vojvodini. Bošnjaci su treći narod po brojnosti, odnosno druga nacionalna manjina u Srbiji nakon Mađara. S obzirom da je dio Bošnjaka bojkotovao popis 2011. godine, njegove podatke uzimamo s rezervom, a tek rezultatima popisa koji je odgođen na jesen dobiti ćemo pravu demografsku sliku Bošnjaka u Srbiji.

Iako je historijsko ime Bošnjaka vraćeno 1993. godine, i dalje se znatan dio Bošnjaka u domovinskim zemljama na popisima deklarira s velikim “M”.

U Republici Srbiji se 2011. godine 145.278 stanovnika izjasnilo da su Bošnjaci, što čini 2,02 posto stanovništva, a 22.301. stanovnik se izjasnio kao Muslimani, odnosno 0,31 posto populacije Republike Srbije. Iste godine u Republici Crnoj Gori se 53.605 izjasnilo kao Bošnjaci što je 8,65 posto, stanovništva ove države, a 20.537 stanovnika se izjasnilo kao Muslimani, što je 3.31 posto od ukupnog stanovništva Crne Gore. Ovo je još jedna od tragedija našeg naroda. Kao što vidimo, to je procentualno još više izraženo u Crnoj Gori nego u Srbiji. Nadamo se da će se na ovogodišnjem popisu stanovništva naš narod konačno u potpunosti izjasniti pod nominacijom Bošnjaci i da će se prevazići situacija sa prethodnog popisa.

Ne smije se samo pasivno čekati da se to samo od sebe dogodi, te je potrebno da vrijeme do popisa mora proteći u znaku dinamičnih i plodotvornih aktivnosti u cilju edukacije Bošnjaka i njihovog usmjeravanja u očekivanom i željenom pravcu nacionalnog izjašnjavanja.

U Sandžaku se zadnjih godina dešava jedan neobičajan proces koji može imati dugoročne negativne posljedice po Bošnjake.

Aktivnosti među sandžačkim Bošnjacima, naročito na Pešterskoj visoravni, a sve u cilju njihovog izjašnjavanja da su Albanci traju već nekoliko godina.

saff.ba