OD 1.1.2023. HRVATSKA ULAZI U SCHENGEN: ŠTA TO ZNAČI ZA BIH?

Visits: 451 Today: 2

Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku

Hrvatska se sve više integrira u EU. Ulaskom u EU 2013. Hrvatska je postala dio kruga jednih od ekonomski i društveno najrazvijenijih država na svijetu. Sljedeći korak integracije je ulazak u eurozonu i ulazak u Schengenski prostor.

Iako je svaka vlast od trenutka ulaska u EU naglašavala da je sljedeći cilj Hrvatske ulazak u Schengen, i on će se uskoro ispuniti, jako malo se truda posvetilo tome da se građanima Hrvatske objasni zašto je to uopće važno. Index.hr napravio je priču o ulasku u Hrvatske u Schengen, a mi smo izdvojili dijelove koje interesuje građane BiH.

Evropska komisija je 2019. potvrdila spremnost Hrvatske na ulazak u Schengen, Vijeće Evropske unije je 29. juna ove godine pokrenulo postupak donošenja odluka o primanju Hrvatske predloživši da se od prvog dana 2023. ukinu sve granične kontrole na granicama ostalih članica EU s Hrvatskom (u zračnim lukama od 26. marta).

Granica Hrvatske s BIH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU. U praksi već duže vremena granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u Schengensku zonu.
Mogle bi se pooštriti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore

Već od prije je za putovanje državljana Hrvatske u Srbiju, BiH i Crnu goru bila dovoljna samo lična karta, i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u Schengensko područje će biti posebno velika kontrola pasoša jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnog Gori postaju vanjske granice EU.

Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je Evropska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku.

Oni koji imaju dvojno državljanstvo, moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske širom EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.
Uvest će se nova vrsta kontrole za države koje nisu dio Schengena

Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije su u avgustu ove godine najavili da će EU od maja 2023. uvesti automatizirani elektronski sistem pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji će služiti za putovanja u Schengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sistem će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sistem će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.

U situacijama kada je potrebna dodatna provjera, odobrenje bi moglo potrajati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a će biti nužno za ulazak u Schengensko područje, pa tako i EU. Granična policija će ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice pasošem.
Promjene u zračnom prijevozu

Posebne promjene će nastupiti po pitanju zračnog prijevoza, zbog čega je ulazak Hrvatske u Schengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. marta. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog područja.

Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio Schengenskog područja, i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.
Može li se Schengen ukinuti?

Schengen se u svojoj istoriji znao privremeno stavljati izvan funkcije između određenih zemalja. Francuska je 2011. zatvorila granicu prema Italiji nakon što je ta država dala boravišnu dozvolu 25 hiljada migranata iz Tunisa, čime su oni mogli slobodno putovati širom Schengenskog područja.

Na vrhuncu migrantske krize 2015. je cijeli niz zemalja uveo granične kontrole unutar Schengena. Prva je to učinila Njemačka, nakon čega su neki oblik granične kontrole uvele Austrija, Danska, Slovenija, Mađarska, Švedska i Norveška.

  1. su gotovo sve državne granice ponovo bile u funkciji i Schengensko područje je sasvim prestalo funkcionirati. Do kraja maja su sve granice bile zatvorene, ali su se većinom ponovo otvorile do avgusta.

Još uvijek postoje granične kontrole između Austrije i Slovenije te Austrije i Mađarske, uvedene za vrijeme migrantske krize 2015. Iz istog razloga Njemačka kontrolira granicu s Austrijom. Švedska, Danska i Norveška kontroliraju sve granice.

crna-hronika