“NAJSKUPLJI” JE CARSKI REZ, GDJE JE OD PORODILJA TRAŽENO ČAK I DO 500 KM: NI ŽIVOT NE MOŽE POČETI BEZ “KOVERTE”

Doktorica mu je rekla da se carski rez ne može obaviti dok saglasnost ne da glavna doktorica, koja traži iznos od 500 KM da bi dala svoju saglasnost.

Čime bi se sve mogle opremiti bolnice sa dva miliona maraka? Sigurno bi lista opreme uključivala i neke od najmodernijih dijagnostičkih aparata. Ovo je iznos koji se svake godine “prelije u džepove doktora i medicinskog osoblja u porodilištima u BiH, tvrde u nevladinoj organizaciji Babyu Steps, na osnovu provedenog istraživanja.

Prema riječima predsjednice ove organizacije Amile Tatarević, polovina porodilja je suočena sa davanjem mita, bilo da ih je neko o tome “posavjetovao” prije odlaska u bolnicu, ili da su im čak doktori ili drugo medicinsko osoblje to otvoreno tražili. Najčešće u trenutku kada su porodilje najosjetljivije, neposredno pred sam porod.
Prvo novac pa carski rez

ADVERTISEMENT
Ads by
– “Najskuplji” je carski rez, gdje je od porodilja traženo čak i do 500 KM, pa do nekih manjih iznosa od nekoliko desetaka maraka. Prema istraživanju kojeg smo proveli, prosječna visina mita je oko 140 KM. U ovo ne ulaze cvijeće, alkoholna pića ili drugi slični pokloni kojima suprug ili porodica porodilje “počaste” se doktore i drugo medicinsko osoblje, kazala nam je Tatarević.

Porodilje koje ne daju mito u velikom broju slučajeva se nerijetko suočavaju sa, najblaže kazano, nehumanim tretmanom, koji se ponekad može opisati i pravom torturom. Baby Steps je prikupio neka od svjedočenja tih porodilja i objavio ih na You Tubeu.

Među njima je i iskaz jedne majke, koja je nekoliko godina sa mužem pokušavala dobiti dijete. Na kraju su saznali da supruga nosi djevojčicu. Trudnoća je protekla bez problema, a onda su na dan poroda došli u bolnicu. Nakon prijema je pregledana i ostavljena da čeka. Prošla je cijela noć i tek ujutro je njena doktorica, kada je došla u svoju smjenu, saopćila mužu da će se morati obaviti carski rez.

Međutim, rekla mu je i da se carski rez ne može obaviti dok saglasnost ne da glavna doktorica, koja traži iznos od 500 KM da bi dala svoju saglasnost. Moj muž, koji je svo vrijeme bio uz mene, je inače protivnik davanja mita. Ostali smo da čekamo da dođu po mene i odvedu me na carski rez, ali niko nije dolazio, izjavila je jedna porodilja u iskazu za Baby Steps.

Nakon 14-satnog čekanja carski rez je obavljen, a ona je opisala šta mu je sve prethodilo, kao i šta joj je rečeno nakon opracije.

Jedna od žena koje su, uz zaštitu identiteta, svjedočile o svojim iskustvima, imala je “iz prve ruke” priliku da vidi razliku između onih koji plaćaju mito i onih koji koji ne daju novac. Tada za pojedince ni ljudski život, izgleda, nije svet.

– Stajala sam u hodniku, dok sam krvarila, jer je došlo do odvajanja posteljice od maternice, dio je bolne ispovjesti ove porodilje.

Osim u privatnim razgovorima, ovakvi slučajevi se ne spominju u zvaničnim medicinskim institucijama. Pitanje je kako onda stati u kraj ovakvoj “mitologiji”. Kontaktirali smo ljekarske komore FBiH i Kantona Sarajevo, ali su nam rekli da oni nisu nadležni za zaprimanje prijava protiv doktora koji traže mito. Kažu da se takve prijave mogu podnijeti isključivo zdravstvenim institucijama u kojima je porod obavljen.

– Iskoristi se trenutak nemoći i straha da se to mito zatraži. Nažalost, onda imamo situaciju da se porodilja kasnije, kada dođe kući, teško odluči da prijavi nešto tako, posebno kad ima malo dijete i druge obaveze i boji se da li će sistem odraditi svoj dio posla, ali se boji i osvete ako takav slučaj prijavi, istakla je Tatarević, dodajući kako se porodilje ne odlučuju na podnošenje prijave i zbog toga što one ne mogu biti anonimne.

Posebno je otežavajuća okolnost to što bi, čak i u slučaju podnošenja prijave, o njoj raspravljali i odlučivali doktori u toj zdravstvenoj instituciji, odnosno radne kolege prijavljenog doktora.

– Zbog toga predlažemo da se u slučajevima podnošenja prijave oformi posebna komisija čiji članovi ne bi bili uposlenici zdravstvene ustanove u kojoj rade doktori i drugo medicinsko osoblje protiv kojih je podnesena žalba, istakla je Tatarević.

Podnose li porodilje prijave zbog mita ili zbog nehumanog odnosa pitali smo nadležne u KCUS-u i Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, te kantonalnoj bolnici Zenica.

– Nemamo nijednu prijavu te vrste. Ako konstatujemo, u toku rada, da neko krši pravila u smislu poštovanja i pažnje prema bilo kojem bolesniku, sami poduzimamo potrebne mjere. To se ne odnosi samo na porođajnu salu, nego na sve odjele na klinikama KCUS-a, kazala nam je Sebija Izetbegović. Poznat je slučaj da je nedavno doktorica napustila porođajnu salu u radno vrijeme, bez da se javila šefu klinike i direktoru discipline. To se smatra osobitim prekršajem, jer su porodilje bile ugrožene zbog takvog postupka, pa su šefovi zatražili disciplinsku odgovornost, kazala nam je Sebija Izetbegović direktorica KCUS-a.

Slične izjave o tome kako nisu zaprimili bilo kakvu prijavu o nehumanom odnosu prema porodiljama, te da bi poduzeli odgovarajuće korake ukoliko bi zaprimili takvu prijavu, dobili smo i iz Opće bolnice u Sarajevu i Kantonalne bolnice u Zenici.

Nisu zdravstvene ustanove jedina adresa na koju se može uputiti prijava, posebno u slučaju kada doktori ili medicinsko osoblje traže mito. Tatarević kaže kako se ovakve prijave mogu podnijeti i nadležnim tužilaštvima. Upravo na osnovu takvih prijava Tužilaštvo ZDK je nedavno pokrenulo dvije istrage o odnosu doktora i medicinskog osoblja prema porodiljama, što su prvi takvi slučajevi u BiH.
Pitanje moći

– Prvi predmet je protiv tri doktora sa ginekologije zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje, a koji se odnosi na porod pacijentice na odjelu Ginekologije u Kantonalnoj bolnici Zenica. Drugi predmet koji je formiran na osnovu prijave protiv jednog doktora ginekologije zbog krivičnog djela primanje dara i drugih oblika koristi, izjavila je Mirna Poljac, portparolka Tužilaštva ZDK.

Tatrević je također, kao pozitivan primjer navela i Tužilaštvo KS, koje je pokazalo spremnost na saradnju sa Baby Steps organizacijom u otkrivanju i prijavljivanju slučajeva traženja mita. Napomenula je da je kontaktirala i bolnice u vezi sa ovim problemom. Četiri su pokazale načelnu spremnost na saradnju, ali, dodaje, trebaće sačekati da se ta spremnost potvrdi i na djelu.

– Jedan od otežavajućih faktora prilikom prijave traženja mita je to što su, prema važećim zakonima, oni koji primaju mito i oni koji ga daju jednako krivi. Međutim, ako to posmatramo u realnim situacijama, onda se postavlja pitanje moći, jer doktori i medicinsko osoblje imaju daleko veću moć od porodilja, a oni upravo to i koriste. Zbog toga se, možda, prilikom prijavljivanja da je neki doktor zatražio mito, može postići i dogovor sa tužilaštvima o izuzimanju od krivične odgovornosti u ovakvim slučajevima, naglasila je Tatarević.

Ona je dodala i kako Baby Steps stoji na raspolaganju porodiljama ako žele pomoć pri podnošenju prijava, te da prijave tužilaštvima u vezi sa traženjem mita mogu biti i anonimne piše Oslobođenje.