Kakva je ulaga TV reklama u povećanoj perilosti mladih?

U prosjeku, ovi tinejdžeri čak 10 puta u toku dana nešto grickaju, čips, keks ili piju gazirana pića. Na godišnjem nivou, to je čak 500 nezdravih užina.Kada gledaju televiziju bez reklama, ne jedu više, tako da ne postoji veza između vremena provedenog ispred malog ekrana i brze hrane, upozorava britanski tim za istraživanje raka. Zbog poražavajućih rezultata, ovaj tim traži da se izbace reklame brze hrane u programima koji se emituju pre 21 sat, ali nadležni se protive zabrani.Zabrana oglašavanja visokokaloričnih proizvoda važi samo za programe namenjene djeci, ali zagovornici zabrane kažu da to nije dovoljno, jer tinejdžeri gledaju sportske, muzičke i druge emisije u kojima se ovi proizvodi masovno reklamiraju.Drugo istraživanje pokazalo je proizvođači znaju šta rade. Od svih reklama koje se prikazuju za vrijeme popularnih porodičnih serija i emisija, najveći broj se odnosi na proizvode koji obiluju mastima, šećerom, i solju.

novosti.rs

Pročitajte još: Slatkiši i djeca – gdje su granice?

No, posljedice pretjeranog unosa šećera nisu zanemarive. Poznati problemi koje donosi prekomjerni unos šećera su karijes i debljina, ali i neke druge bolesti povezane s dugoročno prekomjernim unosom određenih vrsta šećera poput dijabetesa, masne jetre. Povećana konzumacija šećera je povezana i s nadutošću, glavoboljama, umorom, slabijim funkcioniranjem imunološkog sustava, krvožilnim bolestima. Brojne su preventivne mjere na globalnoj razini usmjerene na smanjenje udjela šećera u prehrambenim proizvodima, a neke zemlje uvode i poreze na slatka pića i slatkiše.Koliko šećera jedu djeca danas?Djeca danas piju otprilike 30 puta više gaziranih pića i jedu 25 puta više slatkiša nego 1950. godine. Studija koja je provedena u Americi, pokazala je da djeca u dobi 1-3 godine obično konzumiraju 12 žličica šećera dnevno ili 60 g kroz razne napitke, slastice i industrijski prerađene proizvode. Djeca u dobi 4-8 godina unose prosječno 21 žličicu šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14-18 godina unose 34 žličice. To ukazuje da djeca i adolescenti unose tri puta više šećera od preporučene granice unosa koja glasiv da ne treba više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa ograničavanje potrošnje rafiniranog šećera na 5 do 10 posto ukupnih dnevnih energetskih potreba. To znači da od preporučenog dnevnog unosa za djecu od 1 do 4 godine (1000 kcal) 50 do 100 kcal potječe iz jednostavnih šećera (a to su 2 do 4 čajne žličice).Osnovno pravilo je ne dozvoliti djetetu da jede slatkiše neposredno prije nekog obroka. Također slatkiši ne trebaju stajati nadohvat ruke. Prekomjerno uzimanje slatkiša može se spriječiti redovitim i zdravim međuobrocima. I najvažnije, ne služite se slatkišima i grickalicama kao sredstvom nagrađivanja djeteta. No, bilo bi vrlo teško, ako ne i nemoguće, držati dijete podalje od šećera. Šećer je u gotovo svemu što jedemo. Osim u slatkim bombonima, kolačićima, tortama i slatkim pitama, šećer se prirodno nalazi u voću i mlijeku, te je sastojak u mnogim jogurtima, umacima, začinima za salate. Kada se govori o slatkišima, svakako ne treba zanemariti i ostale aditive koji se nalaze u njima, od različitih okusa, boja, konzervansa. Nije dakle šećer taj koji je isključivo štetan, već ostale supstance koje se eventualno nalaze u različitim slatkišima. Bombone jarkih boja preporučljivo je izbjegavati, kao i gazirana pića koja sadrže iznimno visok postotak šećera.S jedne strane šećer je neophodan za život, veoma je jeftin i svima pristupačan izvor energije. Njime dobivamo posebno ukusna i privlačna jela. No, prečesto se šećer koristi u pretjeranim količinama. I upravo u tome leži uzrok gorke strane šećera. Ona je povezana s kvarenjem zuba, s hipoglikemijom, s pretilošću i dijabetesom, sa smanjenjem imuniteta, te s povećanjem kolesterola u krvi što povećava rizik obolijevanja od koronarne bolesti i od moždanog udara. Prevelike količine rafiniranog šećera kakav se nalazi u kolačima, čokoladi ili keksima, uz dodatak velikih količina šećera koji unosimo ugljikohidratima, mogu kao posljedicu imati povećanje tjelesne težine, neuravnotežen rast i pad količine šećera u krvi.

Izvor energije- Konzumni šećer proizvodi se od šećerne repe ili šećerne trske. Odličan je izvor energije, no ne daje tijelu nijedan važan nutrijent. Šećer je ugljikohidrat i glavni izvor energije za tijelo. To znači da šećer pomaže djetetu da trči, skače i igra se. On je, pored drugih sastojaka namirnica, gorivo za sve one fizičke aktivnosti koje dijete ima tijekom dana. To ne znači da šećer uzrokuje previše energije. Ne postoje znanstvene studije koje su čvrsto dokazale da šećer uzrokuje hiperaktivnost. Slatkiši nisu uvijek loši za djecu, problem je u količini koju neka djeca konzumiraju. Odrediti količinu ponekad je teško, treba imati na umu da problem nastaje kada šećer u dječjoj prehrani zamijeni zdrave namirnice koje sadrže potrebne hranjive tvari za razvoj. Slatkiši postaju loši ako zamijene obrok. To znači: čokolada – da, ali nakon obroka. Keksi se djetetu mogu dati, ali poslije voća ili žitarica. Neka slatkiši budu nešto čime će se djeca počastiti nakon jela ili u posebnim prilikama. Umjesto svakodnevne konzumacije slatkiša, neka postaniu slatka, ali rijetka iznenađenja.                                                                                                   zena.rtl.hr