Kako smo zaboravili jesti kašikom?

Visits: 636 Today: 2

Staro dobro kuhanje gotovo smo zaboravili. A upravo je kuhana i dinstana hrana ono što pomaže očuvanju našeg zdravlja i probavnog sistema prije svega. Razlog tome je što se dinsta ili kuha obično povrće sa ili bez mesa. Što je kraći proces kuhanja više hranjljivih materija je očuvano. Ipak, sve manje se hranimo na ovaj način, a kao razlog tome navodimo dugotrajan način pripreme obroka. Sve manje imamo vremena iako postoji bezbroj raznih kuhinjskih pomagala koja ubrzavaju procese pripreme obroka.I onda se pitam da li je nepravilna prehrana postala problem upravo zbog našeg vještog traženja isprika? Moramo priznati da smo u tome majstori. Rezultat naše žurbe je protjerivanje kašike sa naših stolova. Kašika ni kriva ni dužna postaje višak iako je najbolji saveznik u borbi protiv suvišnih kilograma ali i očuvanja zdravlja. Priznaćete da se mali broj nezdravih obroka može jesti kašikom.Mali koraci donose velike rezultate. Ukoliko pokušamo promijeniti svaki dan jednu lošu prehrambenu naviku učinili smo mnogo. Međutim, treba početi. Treba sebi priznati i postati svjestan da nije ispravno jesti samo viljuškom i nožem. Početi koristiti sve one magične šerpe koje skupljamo u kuhinjama i vratiti ponovo običaj da jedemo kašikom. Naša crijeva ali i cijeli organizam će nam biti zahvalni. Ipak, sve počinje od nas samih i ništa ne može preko noći. Svaka promjena pokreće novu i neka naša nova navika bude jesti kuhano.

nutricionizam.ba

Pročitajte još: Šta ti jedeš, a šta jede tebe?!

Piše: Jelena Pantić                                                                                                                                                                                      Da zdrav život nije zagarantovan ako pazite šta jedete, može svojim dramatičnim iskustvom da posvjedoči Anita Murđani, žena koja je oboljela od raka, doživjela kliničku smrt i vratila se u život, ozdravila i donijela poruku o tome koliko je važno voljeti sebe i zaista živjeti život.Nema nikakve radosti u tome da svu takozvanu zdravu hranu jedete iz straha od bolesti, i da ste nesretni zbog toga. Anksioznost uzrokuje čitavu gomilu problema. U suštini, naša tijela su mnogo otpornija nego što smatramo, naročito ako smo sretni i oslobođeni stresa.Kad jedem zdravu hranu, jedem je zato što je volim, a ne iz straha. Tu metodu primenjujem u svakom segmentu života, i preporučujem vam i da vi živite na isti način.”Šta nas sve jede u današnje vrijeme?Ne znam ko je autor misli koje ovih dana kruže Facebook-om, ali ko god da je, svaka mu čast: „Zdrav život nije zagarantovan ako pazite šta jedete. Važnije je da pazite šta jede vas.“Ima naravno istine u tome da zdravlje na usta ulazi. Važno je šta , kad i koliko jedemo. Ali, jednako važno, ako ne i važnije, je da ne dozvolimo da nešto „jede“ nas. Na prvom mjestu je tu, nećete vjerovati – stres! Previše stresa iscrpljuje, slabi organizam i imuni sistem. I tada postajemo podložniji raznim bolestima i teže nam je da se oporavimo i iscjelimo.

Ono što takođe može da nas „jede“ su:Loši, nezadovoljavajući odnosi sa drugim ljudima.Neiskrenost prema sebi i drugima.Neizgovorene riječi i neiskazana osjećanja.„Energetski vampiri“, ili, da se ljepše ali i pravilnije izrazim, ljudi koji ne poštuju naše granice.Prečesto govorenje DA kada mislimo i osjećamo NE.Uporno pokušavanje da život živimo po nekim pravilima koja nisu naša, autentična.Previše truda da budemo (ljepši, mršaviji, pametniji, uspješniji, produktivniji, zanimljiviji, savršeniji), umjesto da samo budemo najbolji mogući mi u ovom trenutku.Nedovoljno odmaranja i vremena posvećenog sebi.Nedovoljno uživanja, zadovoljstva i smijeha.Previše brige i zabrinutost kao način razmišljanja.Previše kritičnosti, prema sebi i drugima.Previsoka očekivanja, od sebe i drugih.Premalo ljubaznosti, pažnje i lijepih gestova, upućenih sebi i drugima.Sve ovo nas „jede“, troši energiju i iscrpljuje. I logično, ako je prečesto i preintenzivno, narušava zdravlje fizičko i mentalno. Zato je, pored vođenja računa o tome šta, kad i koliko jedemo (i uživanja u hrani!), izuzetno važno da vodimo računa o tome šta, kad i koliko jede nas. I još važnije- preduzimanje koraka da se uzroci „jeda“ otklone.

vitki gurman