BLIŽE SE IZBORI: EVO ŠTA JE GOVORIO ALIJA IZETBEGOVIĆ O TOME ZA KOGA NE TREBA GLASATI

Visits: 583 Today: 1

Prije 97 godina, osmog augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu rođen je prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Izetbegović je rođen Šamcu, ali je porodica već u njegovom ranom djetinstvu preselila u Sarajevo. U Sarajevu je pohađao Prvu realnu mušku gimnaziju gdje je 1943. godine i maturirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata uspio je izbjeći mobilizaciju od strane ustaškog režima te je bio član pokreta “Mladi Muslimani”.

Po okončanju rata, 1946. godine uhapsile su ga jugoslovenske vlasti i osudile na tri godine zatvora. Po izlasku iz zatvora upisao je studij agronomije, ali ga je više privlačilo studiranje prava na koje se prebacio nakon nekoliko godina i koje je diplomirao 1956. godine.

U političkom procesu 1983. godine poznatom kao “Sarajevski proces” zajedno sa grupom bošnjačkih intelektualaca osuđen je za “islamski fundementalizam, udruživanje radi rušenja ustavnog poretka i delikt mišljenja” na 14 godina zatvora ali je pušten 1988. godine nakon odsluženih pet godina.

Početkom procesa demokratizacije u Jugoslaviji osniva Stranku Demokratske Akcije koja na prvim demokratskim izborima ostvaruje pobjedu osvojivši 86 od 240 mandata u Skupštini, te tri od sedam članova Predsjedništva. Izetbegović je postao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Izglasavanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine na referendumu Izetbegović je postao prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. U toku rata sastao sa brojnim svjetskim liderima i vodi ustrajnu borbu za opstanak Bosne i Hercegovine. Svojevoljno se 2000. godine povukao sa pozicije člana Predsjedništva BiH, a umro je u Sarajevu 19. oktobra 2003. godine.

Izetbegović je jedini lider neke od postkomunističkih država na Balkanu koji prije pada komunizma nikada nije bio član Komunističke partije.

Danas mnoge političke partije i pojedinci pokušavaju da za svoju korist iskoriste naslijeđe Alije Izetbegovića, predstave se kao jedini i autohtoni nasljednici njegove političke ostavštine i ugleda kojeg je uživao u širokim narodnim masama.

Za razliku od današnjih političkih vođa, Izetbegović životu nije pristupao konformistički i trpio je političke progone, a stranačko djelovanje nije imalo prioritet nad državničkim interesima. Tome u prilog ide i govor kojeg današnji politički lideri često citiraju ali slabo slušaju.

Na Drugom kongresu SDA održanom 1997. godine Izetbegović je opisao osobe za koje ne bi trebalo glasati na izborima.

“Nemojte glasati za one koji su se pretvorili u lokalne moćnike, nemojte glasati za one koji su stekli bogatstva pa im se ne zna porijeklo, bogati jesu ali ti nikako ne dohvati odakle mu odjedanput pare. Nemojte glasati ni za tu sortu ljudi. Nemojte glasati ni za one koji mnogo govore, a rade privatne poslove, uvijek nađu nešto za sebe privatno da rade i u toku rata privatno ali puno govore. Nemojte glasati koji za sebe agituju, koji kažu glasaj za mene, koji traže vlast”, govorio je Izetbegović 1997. godine.

Kada se pogledaju liste za izbore čini se da bi od više od 7.000 kandidata tek nekolicina ispunila kriterije koje je imao Izetbegović, a koji se zbog kvaliteta mogu uzeti i kao univerzalni kriterij za izbor dužnosnika.

Jedna od karateristika ličnosti ali i političkog djelovanja Alije Izetbegovića je bilo umjerenost, razumijevanje demokratskih procesa i poštovanje političkih pa i ideoloških protivnika. U vrijeme prljave političke kampanje bilo bi korisno da oni koji tvrde da poštuju naslijeđe prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine nešto i primijene piše Klix.