BIH JE TREĆA DRŽAVA EUROPE S APSOLUTNOM MUSLIMANSKOM VEĆINOM

Nadbiskup metropolit vrhbosanski Tomo Vukšić u utorak je govorio o međureligijskoj situaciji u Bosni i Hercegovini tokom 14. plenarnog zasjedanja Dikasterija za međureligijski dijalog koje se održava od 6. do 8. juna u Rimu na temu “Međureligijski dijalog i druželjubivost”.

Nadbiskup Vukšić je na početku podsjetio da u Bosni i Hercegovini “žive muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi), katolici (Hrvati), Židovi, druge male skupine zemlja u kojoj se također susreću tradicionalno različite kulture i tradicije: srednjoeuropska katolička, mediteranska katolička, bizantska pravoslavna, bizantska osmanska”.

Albanija, Kosovo, BiH

00:29 / 01:31
“Ovo područje je, međutim, i područje u kojem se ovaj susret često pretvarao u sukob, svaki put s velikim posljedicama”, kazao je vrhbosanski nadbiskup dodajući da se čak i na razini konfesionalne prisutnosti još uvijek osjećaju duboke posljedice rana posljednjeg rata koji je završio 1995. godine, piše KTA.

“Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, prisutnost katolika pala je na samo oko 15% stanovništva, a muslimana je, s druge strane, porasla na nešto više od 50%. Time je Bosna i Hercegovina, nakon Albanije i Kosova, postala treća država u Europi s apsolutnom muslimanskom većinom. To je činjenica od ne male važnosti”, rekao je nadbiskup Vukšić.

Kazao je i da je tokom zadnjih 25 godina u zemlji vidljiv i nemali napredak, ali da još mnogo toga treba učiniti u materijalnom smislu, a prije svega na razini zacjeljivanja psihičkih rana i dubokih trauma. “Stoga se stvaranje pravnih, društvenih, političkih, kulturnih, vjerskih i ekonomskih uvjeta za izgradnju pravednog i trajnog mira, utemeljenog na dijalogu i punom poštivanju prava pojedinaca i triju konstitutivnih naroda, javlja kao apsolutni prioritet. A za postizanje tog cilja nužna je konkretna suradnja svih sastavnica društva, uključujući i vjerske“ kazao je predsjednik Biskupske konferencije BiH.

Potom je pojasnio da je, gledano iz katoličke perspektive, međureligijski dijalog koncilski teološki koncept i, u tom duhu, ‘egzistencijalni i moralni zahtjev našeg svakodnevnog života’ jer Bosnu i Hercegovinu čini stanovništvo podijeljeno u tri velike vjerske skupine. Također se sastoji od tri različita naroda, te isto toliko kultura i civilizacija, čiji sljedbenici tradicionalno koegzistiraju pomiješani u istim gradovima i selima, pa su stoga predodređeni za saradnju”, rekao je nadbiskup Tomo te pojasnio da u Bosni i Hercegovini postoji dijalog između predstavnika različitih religija kao i Međureligijsko vijeće koje čine predstavnici četiriju spomenutih konfesija, ali da takav dijalog, metodologiju kojom se treba voditi i svrhu dijaloga ne dijele jednako svi konfesionalni i društveni dijelovi.
Olakšica manipulacijama

Nadbiskup Vukšić je potom pojasnio da je politički Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta od kojih u jednom pravoslavni Srbi, a u drugom bosanski muslimani predstavljaju apsolutnu većinu, “što olakšava mnoge i česte manipulacije protiv hrvatske katoličke manjine.”

Dodao je da, u potrazi za rješenjem ove situacije, Hrvati predlažu federalizaciju cijele države kao i da je među Bošnjacima jak unitarizam te da Srbima secesionizam nije stran kao i da se u posljednje vrijeme čuje previše neodgovornih riječi pa da čak neko govori i piše o opasnosti budućeg sukoba. Pastir Crkve vrhbosanske je potom rekao da Katolička Crkva ima Teološki fakultet, Franjevačko bogoslovno sjemenište i Teološki institut u Bosni i Hercegovini te da Pravoslavna Crkva vodi Teološki fakultet ka i da Islamska zajednica ima Teološki fakultet i pojedine akademije (studijske institute) širom zemlje. Kazao je da među njima već postoji neka konkretna saradnja te da se često na katoličkoj strani organiziraju: susreti, studijski dani, dobrotvorne organizacije, posjeti studenata i mladih itd.

“Tri teološka fakulteta, kako bi podržali dijalog i povećali međusobno razumijevanje, zajednički organiziraju međureligijski magistarski studij koji pohađaju pripadnici različitih vjera i uvjerenja. Međutim, bilo bi poželjno proširiti saradnju na teološku i istinski vjersku djelatnost na svim razinama”, kazao je nadbiskup Tomo te napomenuo “da su pojedine radikalne grupe, na islamskoj matrici, prisutne u Bosni i Hercegovini kao i da je u prošlosti bilo napada sa smrtnim posljedicama, ali u manjoj mjeri u odnosu na ono što se događa drugdje.”
Saradnja

Nadbiskup Vukšić je potom podsjetio da je država Bosna i Hercegovina sa Svetom Stolicom potpisala Temeljni sporazum (2006.) i Ugovor o skrbi o vojsci (2010.) “čija je provedba i danas pobožna želja, čak i u vrlo jednostavnim pitanjima kao što je npr. legalizacija vjerskih praznika”. Dodao je da je manje-više ista situacija i s Temeljnim ugovorom potpisanim s pravoslavnom Patrijaršijom u Beogradu, koji je kopija onog sa Svetom Stolicom te da, s druge strane, Ugovor s Islamskom zajednicom još u izradi i nije potpisan jer bi, prema onome što se čuje, ova Zajednica tražila više od onoga što je priznato drugim dvjema.

“Intenzivnija i povjerljivija saradnja između različitih vjerskih zajednica također bi bila korisna u promicanju i obrani vlastitih prava kod političkih snaga. Neka od tih prava često se ne poštuju u potpunosti: kao što je, na primjer, poštivanje slobode vjere i autonomije vjerske zajednice, poučavanje vjeronauka u obrazovnim ustanovama, unapređenje vojne duhovne skrbi, duhovne skrbi u bolnicama i zatvorima, načinu dobivanja dozvola za gradnju sakralnih objekata itd.

Čak se nerijetko uskraćuju i druga prava: kao što su, primjerice, dijelom prava studenata i nastavnika u školama i na fakultetima u vlasništvu vjerskih zajednica, primjena zakona o vjerskim zajednicama i ugovori sklopljeni sa Svetom Stolicom i drugim vjerskim zajednicama, provedba zdravstvenog osiguranja vjerskih osoba, povrat imovine nacionalizirane od strane komunističkog režima itd.

Uprkos poteškoćama, Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini uvjerena je da bi iskreni međureligijski dijalog pomogao uspostavljanju društvenog sklada, zacjeljivanju rana prošlosti te jačanju savjesti i poziva vjerskih zajednica da budu vertikalna moralna”, kazao je nadbiskup Tomo.