SRCE JE ŽALOSNO, A OČI SUZNE: NA AHIRET PRESELIO FUAD-EF. KARAGA

Na Ahiret je preselio Fuad-ef. Karaga, imam i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sisak sa najdužim imamskim periodom djelovanja u Sisku (1982.-2003.).

Srce je žalosno, oči suzne i nećemo ništa reći osim ono čime je Allah zadovoljan, ali mi smo radi rastanka s tobom tužni. Ove riječi nas podsjećaju na emotivne riječi koje je izgovorio Allahov poslanik, a.s., prilikom preseljenja na Ahiret i ukopa sina Ibrahima, a tako se i mi osjećamo zbog rastanka sa našim Fuadom-efendijom – ističe se u poruci koju je uputio glavni imam Alem-ef. Crnkić sisačkim džematlijama.
Fuad-ef. Karaga se vratio svome Gospodaru onako kako se vjerničke duše vraćaju svome Gospodaru, šehadetom na usnama i osmijehom na licu, u nedjelju, 27. decembra 2020. godine u popodnevnim satima.

Molimo Gospodara da Fuadu-ef. Karagi podari rahmet i magfiret, da ga uvrsti među odabrane robove Svoje, počasti džennetskim perivojima, a porodici sabur – dodaje se u poruci, prenosi Preporod.
Fuad-ef. Karaga (1940.) rođen je u Vincu, općina Jajce, iz ulemanske porodice. Nakon osnovnog obrazovanja u Vincu, upisuje Gazi Husrev-begovu medresu koju je završio 1959. godine i odmah se stavlja na raspolaganje Islamskoj zajednici.

Fuad-ef. Karaga imao je bogatu imamsku službu i karijeru koja je u kontinuitetu od 1960. godine sa prvom imamskom službom u džematu Kopčić, općina Bugojno, potom imam Ibrahim-begove džamije u Jajcu, a 1968. godine promaknut je na mjesto tadašnjeg VP referenta, danas glavnog imama Odbora IZ Mrkonjić Grad i sa imenovanjem za imama Kizlaragine džamije u Mrkonjić Gradu.

Obzirom na njegov imamski profil koji je bio ispunjen pedantnošću, preciznošću i odgovornošću, tadašnji predsjednik Starješinstva IZ-e dr.Ahmed Smjalović postavlja efendiju Karagu 1980. godine za VP referenta, danas glavnog imama za područje Odbora IZ Velika Kladuša, i kao imama u džematu Todorovo, V.Kladuša gdje provodi dvije godine.

Nakon provedenih dvije godine u V.Kladuši, dr. Ahmed Smajlović nudi Fuadu-ef. Karagi kao nagradu da odabere koji god džemat želi za sljedeću imamsku službu, od džemata u tadašnjoj Jugoslaviji do prvih formiranih džemata u Njemačkoj i Fuad-ef. odabire Sisak gdje je postavljen 1982. godine za imama, hatiba i muallima, a kasnije i za glavnog imama Siska.

Bio je predsjednik Sabora IZ-e u Hrvatskoj 1998-2002.

U Sisku zaokružuje svoju plodonosnu imamsku karijeru 2003. godine kada biva umirovljen, a nasljeđuje ga njegov učenik kojem je toplo preporučio upis u medresu, Alem-ef. Crnkić, sadašnji glavni imam MIZ Sisak.

Tokom dvije decenije imamskog rada i djelovanja u Sisku i okolici, ostavio je neizbrisiv trag, doprinos i obol kako u jačanju i profiliranju stabilnog i homogenog džemata tako i u promicanju ugleda Islamske zajednice u društvenoj zajednici gdje je bio vrlo rado viđen i prepoznatljiv.

Njegov ugled u gradu i društvenoj zajednici potvrđen je kroz dodjelu godišnje nagrade grada Siska 2011. godine u čijem obrazloženju se navodi da je zaslužan za afirmaciju vjerskog i nacionalnog identiteta, te usmjeravanje svijesti svog naroda za pravilnu integraciju u društvu, ponosno ističući obilježja svoje vjere, kulture i tradicije.

  1. godine dobitnik je priznanja Mešihata IZ-e u Hrvatskoj za poseban doprinos razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Sisački džemat nije napuštao ni u trenucima kada je bio životno ugrožen, tokom rata u Hrvatskoj, a prostorije Islamske zajednice u Sisku bile su nedaleko od borbene linije razgraničenja te je širio poruke kojima je smirivao džemat i ulijevao nadu u bolje sutra.

Idejni je začetnik i promotor inicijative za kupovinu parcele-zemljišta na kojem bi se gradila buduća džamija i Islamski kulturni centar i najzaslužniji je za odabir sadašnje parcele na kojoj se gradi džamija i Islamski Kulturni Centar Sisak.

Nakon umirovljenja 2003., ostao je da živi u Sisku među svojim džematlijama i sve dok ga je zdravlje služilo bio je aktivan kroz ispomoć glavnog imamu kad god je trebalo od savjeta, mišljenja do zamjene u slučaju spriječenosti glavnog imama.

Krasile su ga iznimne karakterne kvalitete zbog čega je bio omiljen u društvu, od profinjene duhovitosti do staloženosti, mudrosti i poučnih savjeta.

Pedantan, dostojanstven, precizan, odgovoran, društven i dobronamjeran, odlike su Fuada-ef. utkane u njegov profinjen lik koji će nedostajati svima onima koji su ga poznavali i rado se družili s njim.

Imamski porodični niz i put nastavlja njegov sin Zuhdija-ef., kao i unuk Mirza-ef. Žerić, glavni imam MIZ Sanski Most, muallimski put kćerka Amila, ali i porodične vrijednosti kćerke Zilha i Mersiha.

Po želji Fuad-efendije bit će ukopan u rodnom mjestu, a dženaza-namaz i ispraćaj bit će organizirana i u Sisku o čemu će blagovremeno biti objavljene informacije. hayat