OVO SU LIJEKOVI KOJIMA SE BORIMO PROTIV COVID-19
Kada se pojavi kriza poput ove uzrokovane novim korona virusom, nema vremena za razvijanje specifičnog oružja za borbu. Za nove lijekove treba dugo vremena da ih se provjeri zbog sigurnosti, ali postoji način da se preskoči nekoliko koraka. Poznata je historija Viagre, stvorena je za liječenje angine i postala je najprodavaniji lijek ikada kada je otkriveno da pogoduje erekciji. Nešto slično se radi s lijekovima za Covid-19: drugi lijekovi se recikliraju kako bi se vidjelo imaju li kapacitet protiv ovog virusa ili njegovih učinaka.
Postoji nekoliko proizvoda koji se testiraju na pacijentima, neka su već uznapredovala. Pored toga, upotreba krvne plazme kod ljudi koji su već prevladali bolest i stvorili antitijela kao liječenje Covid-19 već se proučava. Testira se i nekoliko potencijalnih cjepiva. Ipak, još uvijek nema dokaza iz kontroliranih kliničkih ispitivanja koja bi preporučila neki specifični lijeka za SARS-CoV-2. Međutim, već se nudi nekoliko obećavajućih proizvoda.
Remdesivir
Ovaj lijek je razvio američki ljekarnik Gilead za liječenje ebole. Iako je u komparativnoj analizi bio manje učinkovit od barem dva druga lijeka protiv ebole, njegovo antivirusno djelovanje u pokusima s novim koronavirusom dalo mu je drugi život. Primjenjivan je s dobrim rezultatima kod pacijenata zaraženih SARS-CoV-2, u Kini su u toku već dva klinička ispitivanja, još dva u Evropi kako bi se ispitala njegova učinkovitost. Prvi rezultati očekuju se u aprilu.
Lopinavir / Ritonavir
Dio je antiretrovirusnog koktela koji se koristi za suzbijanje HIV-a. Ovaj je tretman postao poznat jer su njime liječnici u bolnici Virgen del Rocío u Sevilli uspješno izliječili prvi slučaj infekcije SARS-CoV-2 prijavljen u Španiji. Ali pojedinačna priča o uspjehu ne pretvara se automatski u provjereni tretman koji se s pouzdanjem može ponuditi pacijentima.
U kliničkom ispitivanju u Kini s 200 bolesnika, ovaj antivirusni tretman nije pokazao značajan blagotvoran učinak u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je primila uobičajeno liječenje. Ipak, autori ne isključuju da bi i druge studije mogle pokazati korist. Između ostalog, sugerira se da doza koja se koristi za liječenje HIV-a nije dovoljna za koronavirus i da povećanje može poboljšati rezultate.
Klorokin i hidroksiklorokin
Oba su lijeka prvi put korištena protiv malarije, ali sada se njihova najčešća upotreba koristi za liječenje autoimunih bolesti poput lupusa ili artritisa. Njegov potencijal protiv SARS-VOC-2 je, s jedne strane, da je primijećena njegova sposobnost uništavanja virusa, ali ima i protuupalne učinke, što bi moglo pomoći pacijentima s lošijom prognozom.
Trenutno nema objavljenih kliničkih ispitivanja koja bi testirala djelotvornost bilo kojeg od ovih lijekova, ali postoji više od 20 aktivnosti, većinom u Kini. Nivo dokaza i dalje se smatra niskim i temelji se na pretkliničkim i sigurnosnim podacima u drugim pokazateljima. Pokazalo se da klorokin djeluje protiv SARS-VOC-2 u laboratorijskim eksperimentima, ali nije pokazao nikakvu aktivnost na životinjama ili ljudima protiv virusa gripe, denge ili Chikungunya.
Krvna plazma
Još jedan eksperimentalni tretman za suzbijanje lavine pacijenata je izravna transfuzija krvne plazme kod ljudi koji su se oporavili od infekcije. U toku su pripreme kliničkog ispitivanja u kojem bi se testirala učinkovitost hiperimune plazme. Ta se strategija koristila već kod gripe 1918. U toj pandemiji koja je ubila 50 miliona ljudi, tadašnja klinička ispitivanja pokazala su da je plazma preživjelih prerezala smrtnost virusa na pola.
Ostali tretmani
Pored gore spomenutih, postoji desetak dodatnih spojeva koji se eksperimentalno koriste za usporavanje napredovanja bolesti u slučajevima bez alternative. Na primjer, tocilizumab ili sarilumab su imunosupresivi koji se koriste za bolesti poput reumatoidnog artritisa koji se koriste za kontrolu upalnih procesa uzrokovanih virusom.
Cjepiva
WHO je objavio listu s više od 40 kandidata za cjepivo u kojima rade timovi iz cijelog svijeta. Do sada su samo dvije skupine započele prvu fazu kliničkih ispitivanja na ljudima kako bi testirale sigurnost i sposobnost izazivanja imunološkog odgovora. Prvo, cjepivo protiv mRNA-1273, koje su razvili znanstvenici iz NIAD-a (Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti) u suradnji s američkom tvrtkom Moderna. Ovaj je tim, pod uvjetima i na neobičan način, započeo testirati svoje cjepivo na ljudima, iako se istovremeno provode uobičajena ispitivanja na životinjama. Drugi je projekat koji je razvila kineska firma CanSino Biologics u suradnji s Kineskom vojnom akademijom medicinskih znanosti. stav.ba
