OVO JE NOVINAR KOJEM JE ŽELJKO KOMŠIĆ PREKINUO INTERVJU: PROTIV NJEGA PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA

Visits: 863 Today: 2

Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnio krivičnu prijavu protiv novinara Tanjuga, Marka Trošića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Snimatelj/novinar Tanjuga, Marko Ivas (novinar) Marko Trošić (snimatelj) su u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željke Komšića, u Sarajevu 09. 11. 2021. tokom intervjua negirao genocid u Srebrenici koji je utvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih i nacionalnih sudova, na koji način je počinio krivično djelo iz člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine objavljen u “Službenom glasniku BiH”, broj: 46/21).

Kao dokaz iznijetih tvrdnji IGK je predao materijalni dokaz iz medija u kome se jasno i nedvosmisleno vidi negiranje genocida u Srebrenici, što je krivično djelo.

Naime navedeni novinar je iznosio vlastito mišljenje, koje nije zasnovano na sudskim, historijskim i naučnim činjenicama o genocidu u Srebrenici.Tokom intervjua novinar je prvo rekao kako se neće složiti sa konstatacijom da je bio genocid, a potom da njegov stav nije bitan. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić je kazao da je bitan stav i upitao ga je zašto se ne slaže. “Da je strašan zločin počinjen?”, rekao je novinar. “To je genocid. Tako piše u presudama Međunarodnog suda. Genocid, nije strašan zločin. Strašni zločini su neki drugi”, istakao je predsjedavajući Komšić. “To je vaš stav”, dodao je novinar. “To nije moj stav. Tako piše u presudama”, zaključio je Željko Komšić. “Sa čime ste saglasni?”, pitao je novinar. Na šta mu je Komšić odgovorio protupitanjem: “A vi niste?” “Ja nisam saglasan s tim”, kazao je novinar. Tu je intervju prekinut.Novinar, dakle nije baratao činjenicama, već vlastitim komentarom i mišljenjem koji direktno negiraju sudske, naučne i historijske činjenice o genocidu u Srebrenici. Novinar je negiranjem genocida u Srebrenici ponizio žrtve genocioda ali i međunarodne sudove, međunarodno pravo, međunarodnu pravdu i međunarodne institucije, posebno UN.

Pravni tim IGK smatra da iznijeti materjalni dokazi od strane osumnjičenog novinara nedvosmisleno predstavljaju namjerno i svjesno kršenje odredbe člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji glasi:

Član 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine glasi:

„(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“

Zbog svega navedenog, pravni tim IGK smatra da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičenog novinara Tanjuga Marka Trošića ostvarena sva bitna obilježja krivičnog djela iz odredbe člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine te traži da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine hitno poduzme sve Zakonom predviđene radnje i aktivosti te protiv osomnjičenog pokrene krivični postupak u skladu sa Zakonom.

IGK je ranije podnio krivične prijave protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i predsjednice bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska Željke Cvijanović za negiranje genocida i negiranje države Bosne i Hercegovine. IGK će o ovoj krivičnoj prijavi informisati nadležne političke i druge subjekte Kanade

Da li je prekršio i novinarski kodeks- u kojem se, između ostalog navodi:

“Novinar kao i svaki građanin ima pravo na svoje političko i drugo opredjeljenje i angažovanje, u svom djelovanju on poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uslova za objektivno, profesionalno izvještavanje o događajima. Novinar je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju“?.

Marko Ivas: Novinarstvo nije lako i nosi razočaranja, ali jednom kad uđeš nema druge – osim da postaneš još bolji!

Dok su druga deca na tadašnjoj Radio Televiziji Beograd gledala ”Laku noć deco”, on je čekao početak Dnevnika, a onda je kao srednjoškolac dobio priliku da u rodnoj Smederevskoj Palanci u okviru omladinske redakcije Radio Jasenice radi emisiju posvećenu tinejdžerima.

– Ljubav, slobodno mogu tako da kažem, prema novinarstvu pojavila se tokom srednje škole. Kažu da je novinarstvo jedna od onih profesija kojom se čovek “zarazi” i eto, ta “zaraza” u meni ne jenjava ni nakon 14 godina. I sumnjam da će ikada.

Ako izostavimo Omladinsku redakciju Radio Jasenice, prve novinarske korake načinio je u Radio Televiziji Kragujevac.

– U taj grad sam otišao na studije, da postanem pravnik, a iz njega sam otišao kao novinar. Naime, imali su audiciju za prezentere informativnog programa u proleće 2007. godine. Prijavio sam se i prošao. Usledio je tromesečni intezivni trening, da bih 1. maja prvi put stao pred kamere i izgovorio „Dobro jutro, gledate vesti, moje ime je Marko Ivas“. I dan-danas te reči su ono što je najveća satisfakcija u profesionalnom smislu.

– Iskreno, na razočarenja, danas gledam kao na proces sazrevanja. Tako je i u životu. Roditelji nas vaspitavaju da budemo dobri ljudi, da poštujemo druge ljude i imamo sluha za tuđe potrebe. Ipak, realnost nas brzo demantuje. Tako je i u novinarstvu. Ali, što se pre susretneš sa tim, brže i sazriš i pripremiš se za nove izazove.

Nakon televizije, prelaziš u elektronske medije. Pretpostavljam da je to bio izazov za tebe budući da si formiran pre svega kao televizijski novinar i prezenter? Koji od ova dva novinarska izazova je tebi profesionalno izazovniji?

– Kao što rekoh, virus je to. Novinarstvo, u ma kom obliku, je izazov. Pogotovo, što novinarski posao nema radno vreme. I kada se završi smene, stalno nešto čitaš, gledaš, istražuješ, njuškaš… Kada je usledio poziv da pređem u on-line medij, odnos0no Telegraf, dobro sam razmislio i rekao sebe „probaj, biće to novo iskustvo, nova referenca u CV-u“ prenosi crna-hronika