Obratite pažnju na deklaracije: Ako piše želatin najčešće je svinjskog porijekla

Većina prehrambenih proizvoda koji se distribuiraju u Bosni i Hercegovini nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda.

PR Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH Nermin Hadžić izjavio je za Fenu da je upitno to što na deklaracijama vrlo često nema preciznih podataka o sastavu proizvoda.

Neprecizne deklaracije

“Kod deklarisanja želatina, ukoliko samo stoji želatin, tada je on najčešće svinjskog porijekla. Postoje želatini goveđeg, ribljeg i biljnog porijekla i tada se na deklaraciji to i naznači. Postoji određena grupa ozbiljnih proizvođača koji korektno deklarišu na svojim proizvodima da se u njihovom sastavu nalazi svinjski želatin (npr. ‘Haribo’)”, kazao je on za Fenu.

Većina proizvoda koje nude kompanije, naveo je, a koji se distribuiraju i u Bosni i Hercegovini, također, nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda. A s obzirom na to da u BiH živi veliki broj muslimana koji ne konzumiraju svinjetinu i svinjske proizvode, kao i vegetarijanci, stoga je moralna i poslovna obaveza proizvođača da obavijeste konzumente šta jedu.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH ističu da je pravni okvir kojim je regulirana oblast informiranja potrošača o hrani u BiH u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije.

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani usklađen je s Uredbom (EU) 1169/2011, a njegova primjena garantira visoki stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, uzimajući u obzir razlike u percepciji potrošača i njihove potrebe za informacijama, uz istovremeno osiguravanje nesmetanog funkcioniranja internog tržišta.

Odgovornost pojedinaca i udruženja potrošača

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH pojašnjavaju da je u skladu s odredbama Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani obavezno navođenje na deklaraciji svih sastojaka. Međutim, stanje na terenu se neće popraviti dok se ne podigne svjest potrošača o važnosti pravilnog i potpunog navođenja sadržaja na deklaraciji proizvoda.

Ova odgovornost se mora manifestovati kroz permanentnu interakciju potrošača prema proizvođačima kroz slanje upita o sadržaju proizvoda. Naravno, ovo je posao udruženja potrošača koja nažalost se nedovoljno bave ovom problematikom.

Zajedničkim pritiskom pojedinaca i udruženja potrošača proizvođačima se šalje jasna poruka da uvedu Halal standard.

Osnovna podjela želatina, odnosno hidrokoloida je na biljne, animalne i one koji su porijeklom iz morskih trava, što se vrlo često koriste.

Profesor Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Midhat Jašić kazao je za Fenu da prehrambeni proizvodi u kojima se nalazi emulgator s oznakom E474, ali i želatin E 441, sadrže svinjsku mast ili masnoće drugih životinja.

Strah od “kravljeg ludila” povećao upotrebu želatina od svinja

Naime, Jašić pojašnjava da sirovine za proizvodnju kolagena mogu biti vezivna tkiva od krupne stoke, krava, bivoli, sitne stoke, koze i ovce, rjeđe od peradi, što i nije praksa, a može bit i svinjski.

Ističe da se svinjski češće koristi, jer je posljednjih 15 godina bio rizik od “kravljeg ludila” kada je međunarodna trgovina s kolagenom, želatinom, bila kompliciranija zbog dobijanja papira koji garantiraju da životinja nema kravlje ludilo. Onda se više pribjeglo korištenju svinjskog želatina, jer je jeftiniji od goveđeg.

“Tako je na tržištu dugo bio prisutan svinjski želatin. Kod većine muslimana koji konzumiraju, naprimjer, kolače, u slastičarnici vide želatinoznu providnu masu s voćem unutra. Oni koji su znali da to može biti svinjski želatin su pitali, a oni koji nisu znali jeli su”, kazao je Jašić.

Ovaj kolagen je najčešće svinjski, ali je zbog dijela muslimana koji konzumiraju isključivo halal hranu također u upotrebi i goveđi i želatin dobiven od ribe.

Na pitanje u kojim se proizvodima želatina može naći, prof. Jašić kaže da ne postoji prehrambena industrija koja ne koristi želatin.

Mogu se pronaći u proizvodima od mesa, konzerviranim proizvodima, kobasičarski proizvodi, paštete, sladoledu, kakao proizvodima, a najviše se može primjenjivati i za dobivanje marmelade, džemova, pekmeza, potom u sokovima, alkohola, gdje se koristi u bistrenju istih.

“Oni koji se drže vjerskih načela ishrane moraju provjeriti da li je želatin svinjski. Jer ovi proizvodi koji sadrže želatin moraju biti provjereni i ne smiju se koristiti želatini svinjskog porijekla”, naglašava Jašić.

Dodaje da oni koji žive u EU, kažu da “muslimani mogu koristiti želatin jer je on pretrpio modifikaciju da je to potpuno nova hemijska supstanca”.

“Pravo je pitanje da li bi muslimani jeli svinjski želatin koji je svinjskog porijekla? Većina muslimana bi odgovorili da ne bi jelo, oni koji poštuju načela ishrane u islamu”, kazao je prof. Jašić.

Halalmagazin.com