Najtopliji juli u posljednjih 250 godina: Požari širom Evrope

Ovogodišnji juli u Švedskoj bio je najtopliji u posljednjih 250 godina, a suše i neuobičajeno visoke temperature najteže su pogodile laponske stočare.

Intenzivni toplotni talasi postali su usljed klimatskih promjena sve češći širom svijeta, upozorili su naučnici.

Rekordno visoke temperature u posljednjih nekoliko sedmica zabilježene su na cijeloj sjevernoj hemisferi, od Norveške do Japana.

U Grčkoj, u kojoj je ogroman šumski požar prošle sedmice odnio 88 ljudskih života, sparna i vruća lieta postala su uobičajena, ali toplotni talas koji je nedavno zahvatio sievernu Evropu zasad se smatra izuzetkom.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predviđa da će temperature i dalje obarati prosječne ljetnje vrijednosti od Irske preko Skandinavije do baltičkih zemalja sve do prvog dijela avgusta, prenio je “Index“.

Švedskoj je vatra “progutala” oko 20.000 hektara polja i šuma, a materijalna šteta procijenjena je na više od 60 miliona evra.

U središnjem dijelu zemlje i na zapadu u jednom su trenutku bila aktivna 44 požara zbog kojih je stanovništvo bilo prisiljeno na evakuaciju.

Toplotni talas bez presedana ovog je ljeta zahvatio i Japan.

Zbog velikih vrućina u Japanu je umrlo više desetina stanovnika, a na drugom kraju svijeta, u Kaliforniji zabilježena je rekordno visoka temperatura – čak 48,9 Celzijevih stepeni u Činou.

“Obično toplotni talas zahvati dio planete, ali ove godine se užarila cijela sjeverna hemisfera, a to je izuzetno neobično”, rekao je Anders Leverman, profesor na Institutu za istraživanje klimatskih promena u Postdamu.

Izuzetno visoke temperature u posljednjih nekoliko sedmica poklapaju se s očekivanjima naučnika i posljedica su, kako kažu, klimatskih promjena prouzrokovanih globalnim zagrijavanjem.

S obzirom na to da su u posljednje tri godine zabilježene najviše temperature otkad postoji mjerenje na Zemlji “s razlogom možemo postaviti pitanje: hoće li takve vremenske prilike biti sve učestalije ako ne smanjimo emisiju ugljen dioksida?”, rekla je Leverman te dodaje da je odgovor na to pitanje potvrdan.

Naučnici koji sarađuju u sklopu projekta World Weather Attribution (WWA), inicijative koja se bavi ekstremnim vremenskim uslovima neposredno nakon što se dogode, u petak su na sastanku ocijenili kako je upravo zbog klimatskih promjena bilo dvaput izglednije da će sjever Evrope zahvatiti ovako ekstreman toplotni talas.

Istovremeno, upozoravaju na to da se rezultati uzmu sa rezervom jer je riječ o preliminarnoj analizi objavljenoj prije završetka toplotnog talasa.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama, UN panel stručnjaka, još 2012. je u izvještaju upozorio da njihovi modeli upućuju na sve češće i intenzivnije epizode ekstremnih vremenskih uslova u predstojećim decenijama.

Čak i kad bi svijet uspio da ograniči globalno povećanje prosječne temperature na dva Celzijeva stepena iznad nivoa prije industrijske revolucije, u skladu s Pariskim klimatskim sporazumom iz 2015. koji je potpisalo 195 zemalja, naučnici nagovještavaju još opasnije toplotne talase, suše, poplave i uragane.

Oni upozoravaju i da to nije sve – oni će se događati na još širim geografskim područjima.

Toplotni talasi kakve smo prvi put zabilježili 2003., a od tada su rezultirali smrću oko 70.000 ljudi u Evropi, nakon 2050. ili 2060. mogli bi postati uobičajeni, a uz topliji i zagrijaniji vazduh i suše, požari bi mogli postati sve češća pojava.

Prema podacima Evropske komisije 2017. godina bila je jedna od najtežih kada su u pitanju šumski požari u Evropi.

U Portugaliji, Španiji i Italiji tada je izgorjelo čak 800.000 hektara šuma.

I još jedna zabrinjavajuća informacija u izvještaju Komisije: Područja podložna požarima u zemljama južne Evrope tokom 21.vijeka mogla bi se povećati za 50 do 100 posto, zavisno o tome kolikom se brzinom naša planeta bude zagrijavala, naveo je Index.hr.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.