Kriza turske lire: Šest stvari koje treba znati

Visits: 859 Today: 1

Pojašnjenje događaja, uzroka i posljedica, dok vrijednost turske valute pada tokom diplomatskog spora sa SAD-om.

Turska se proteklih dana našla usred finanijske krize zbog pada vrijednosti njene valute tokom pogoršanja odnosa sa njenim NATO saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama.

Donosimo šest stvari koje je potrebno znati:

Šta se dešava sa turskom lirom?
Turska lira je ove godine izgubila više od 45 posto svoje vrijednosti.

Valuta je u ponedjeljak ujutro na azijsko-pacifičkim berzama dosegla najnižu vrijednost novijeg doba, kada je 7,24 lire imalo vrijednost jednog američkog dolara.

Lira se malo oporavila u utorak, a pomogle su joj nove mjere o likvidnosti centralne banke te vijest o planiranom konferencijskom pozivu kojim će ministar finansijja pokušati povratiti povjerenje investitora.

Šta stoji iza ovih dešavanja?
Ovaj brzi pad je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da će za odmazdu Turskoj udvostručiti carine na čelik i aluminij.

Washington pritišće Ankaru da oslobodi evangelističkog pastora Andrewa Brunsona, koji je pritvoren na osnovu optužbi za terorizam.

Ranije ove sedmice je Erdogan naredio zamrzavanje imovine dvojice američkih zvaničnika kao odmazdu za sankcije nametnute turskim ministrima pravde i unutrašnjih poslova zbog pritvaranja američkog svećenika.

Ali analitičari kažu da se finansijska kriza odavno sprema i da odražava tursko odbijanje da podigne kamatne stope kako bi zaustavila dvoznamenkastu inflaciju i ohladila pregrijanu ekonomiju. Sporovi sa SAD-om su doprinijeli padu lire.

Aly-Khan Satchu, finansijski analitičar i izvršni direktor Rich Managementa, finansijske i političke savjetodavne kompanije, kazao je da je do ekonomske krize došlo u trenutku kada je “američki dolar pretvoren u oružje – ili namjerno ili planski”.

“Ovo što vidimo je smanjenje količine dolara koji se ubacuju u sistem i kraj kvantitativnog ublažavanja”, rekao je on za Al Jazeeru u razgovoru iz kenijske prijestolnice, Nairobija.

“Kad su globalna tržišta bila preplavljena jeftinim i besplatnim dolarima, svi su se užasno uzbudili, pogotovo širom rastućih i graničnih tržišta, i sada smo ovdje vidjeli žestok zaokret “, dodao je Satchu.

Šta ovo znači za ljude u Turskoj?
Prema ekonomskim stručnjacima, kratkotrajno, pad lire će povećati inflaciju, što će pogoditi siromašni dio turske populacije.

Cijene namirnica rastu.

Financial Times je 27. jula objavio: “Federacija turskih pekara je u četvrtak objavila 15-postotno povećanje cijena kruha. A cijena iPhonea je povećana za četvrtinu”.

Kompanije su također zabrinute zbog većih cijena uvoza.

U junu je Charles Robertson, glavni globalni ekonomist Renaissance Capitala, kazao da će ekonomski rast biti spor, “u najboljem slučaju, dva do tri posto ove godine. A stanovništvo raste [po stopi] jedan do dva [posto], tako da po glavi stanovnika, to i nije zapravo neki veliki dobitak”.

“Ovo su sada teška vremena za Tursku”, rekao je on u Al Jazeerinoj emisiji Counting the Cost.

Koji koraci su poduzeti?
U nastojanju da se izbjegne kriza, turska vlada je poduzela neke mjere proteklih dana.

U ponedjeljak je centralna banka podigla likvidnost svog bankarskog sektora.

Ministarstvo industrije je najavilo aktivaciju od 1,2 milijarde dolara za tursku industrijsku proizvodnju.

Predsjednik Erdogan, odbacujući ekonomske osnove kao uzrok za slabost lire, rekao je da je Turska meta ekonomskog rata i ponovio poziv Turcima da prodaju svoje dolare i eura kako bi podržali nacionalnu valutu.

On je pozvao proizvođače da ne žure da kupe dolare.

U utorak je Erdogan objavio da će njegova zemlja bojkotirati američke elektroničke proizvode.

“Poslovni svijet u Turskoj upozorava da se treba poduzeti trenutna akcija”, rekla je Al Jazeerina novinarka Sinem Koseoglu u javljanju iz Istanbula.

“Jedan od koraka koje zahtijevaju međunarodna tržišta je da turska Centralna banka poveća kamatne stope, ali prema stavu predsjednika Erdogana i njegovog ekonomskog tima, ovo je nemoguće za Tursku”.

“Oni to vide kao pritisak međunarodnog tržišta i stranih sila na Tursku i oni neće pokleknuti tim pritiscima”, rekla je ona.

Kako su pogođena međunarodna tržišta?
Slabost turske valute počinje da utječe na ekonomije drugih rastućih tržišta.

U ponedjeljak je indijska rupija pretrpjela najgori jednodnevni pad – veći od 1,5 posto – kada je dosegla rekordno nisku vrijednost, odnosno vrijednost je bila 69,9 rupija u odnosu na dolar. Valuta se djelomično oporavila u utorak, nakon čega je opet pala.

Indijska valuta je pala za gotovo devet posto ove godine, tokom viših cijena nafte i rastućeg trgovačkog deficita.

“Pad rupija pomaže izvozu – stvarima poput tekstilne i informatičke industrije. Ali je podigla cijene indijskog uvoza, prije svega nafte, što zauzvrat dovodi do inflacijskog pritiska i proširuje indijski trgovački deficit”, kazao je Al Jazeerin Andrew Thomas u javljanju iz sjeveroistočnog grada Guwahatija.

Južnoafrički rand je također pretrpio pad vrijednosti ove sedmice kao posljedica turskog razvoja događaja, izgubivši 10 posto vrijednosti prije nego što se stabilizirao u ponedjeljak – što je najniža vrijednost u odnosu na dolar u dvogodišnjem periodu.

Južnoafrička centralna banka je saopćila da još nije spremna da intervenira kako bi podržala valutu.

Satchu, finansijski analitičar, smatra da je pad lire samo jedan od faktora koji pogađa rastuća tržišta, uz smanjenje ponude dolara.

“Promjena cijena u Turskoj se prelila na druga tržišta”, rekao je on.

Šta se očekuje da će se sada desiti?

Analitičari se brinu da bi moglo doći do veće zaraze koja će se širiti globalnim tržištima.

Satchu je kazao da će Turska morati podići svoje kamatne stope za 750 baznih bodova kako bi dovela “situaciju pod kontrolu”.

“To je bitka koju će izgubiti… sada gledamo u bezdan”, rekao je on za Al Jazeeru. “Ako on [Erdogan] odbije da podigne kamatne stope, jedno što može dati je turska lira”.

“Gledamo na scenariji gdje se valuta u potpuno sruši, inflacija uzme maha i Turci budu hodali naokolo sa hrpom lira s kojim će pokušati da kupe veknu kruha”.

On je dodao da “dolar u principu brutalno kažnjava zemlje”, prije nego što je upozorio da bi i drugi mogli biti pogođeni “ako i dalje nastave s politikama koje Erdogan želi nastaviti voditi”.

Izvor: Al Jazeera