KO JE JOE BIDEN, NOVI AMERIČKI PREDSJEDNIK: ČOVJEK KOJI VOLI BIH

Nakon porodičnih tragedija, dva neuspela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran Joe Biden je sa svojih 77 godina, uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Donalda Trump.

U politiku je ušao kada je imao 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog velike porodične tragedije.

Porodična tragedija

U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u historiji, okružen presretnom porodicom. Mjesec kasnije, njegova supruga i kćerka poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.

Ta tragedija, kao i smrt najstarijeg sina 2015. godine, povećale su njegovu empatičnost. Saosjećanje je pretvorio u svoj zaštitni znak.

U brojnim nastupima isticao je kako pitanje zdravstvene skrbi doživljava vrlo osobno i to u kontekstu tragedija koje su zadesile njegovu porodicu. Prvu suprugu i tek rođenu kćerku izgubio je u automobilskoj nesreći.

Po nekima prestar, drugima previše u centru, Bajden je prvo doživio tri bolna poraza u Ajovi, Nju Hempširu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini, zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokratu koji želi u Bijelu kuću.

Na krilima te pobjede, nizao je dalje jednu za drugom, brzo dobio podršku drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, socijalistički orijentiranog Bernija Sandersa (Bernie).

Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hilari Klinton, Bajden je uspio brzo da okupi lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem – pobijediti Donalda Trampa.

Bajdenu je ovo bila treća sreća da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.

Senator više od 35 godina (od 1973. do 2009.), zatim potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. godine, Bajden je decenijama dio vašingtonskog establišmenta.

Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.

Borba protiv segregacije

Sedamdesetih godina, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole, kako bi se podstaklo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delaveru, ali mu se poslije osvetilo, na primer kada mu je to usred televizijske debate prebacila senatorka Kamala Haris, tada njegova suparnica na predizborima.

Ističući da nije “zlopamtilo”, Bajden je ipak izabrao nju za svoju potpredsjedničku kandidatkinju.

Popularan među Afroamerikancima, Bajden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.

Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću – njegov glas za rat u Iraku 2003. i podrška kaznenom zakonu iz 1994. godine, koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.

Ušavši u Bijelu kuću Baraka Obame na vrhuncu finansijske krize, bivši senator radio je na usvajanju velikog plana spašavanja privrede od 800 milijardi dolara. To rado ističe, kako bi dokazao da može ponovo da pokrene ekonomiju, koja je u velikoj krizi zbog pandemije.

Obnašao je dužnost 47. potpredsjednika SAD-a za vrijeme mandata Baraka Obame prenosi Avaz.

Oglasio se i Džo Bajden (Joe Biden) na svom Twitter profilu, prvi put nakon što je objavljeno da je novi predsjednik SAD.

– Ameriko, ponosan sam što ste me odabrali da vodim našu veliku zemlju. Posao pred nama će biti težak, ali obećavam vam ovo: Bit ću predsjednik svih Amerikanaca, bez obzira na to jeste li glasali za mene ili ne. Održat ću vjeru koju ste uložili u mene – poručio je Bajden.