Deset najsmrtonosnijih epidemija tokom historije koje su preoblikovale svijet

Washington Post objavio je članak o epidemijama i drugim pandemijama koje su pogodile svijet i uzrokovale stotine miliona smrti širom svijeta tokom vremena. Američki list nabrojao je 19 epidemija koje je svijet pretrpio kroz vijekove, od kojih je posljednja bila izbijanje virusa korona (Covid 19).

Međutim, ovdje ćemo se fokusirat na deset tih epidemija kako slijedi:

Antoninska kuga: 165-180

Mnogi historičari pripisuju pad Rimskog carstva Antoninskoj kugi, koja se proširila u Rimu u vrijeme vladavine Marka Aurelija, petog cara dinastije Antonina Nerfijana.

Ne zna se zasigurno šta je uzrok ove kuge, ali simptomi koje je primijetio doktor Gallen – bolni čirevi na koži, visoke tjelesne temperature, proljev i grlobolja – snažno sugeriraju da je bila posljedica ospica i malih boginja.

Kuga Justinijana: 541-542

Rasprostranjeno je mišljenje da je ova epidemija prva takve vrste u nizu hemoragičnih kuga u svijetu, a ime je dobila po bizantinskom caru u čije vrijeme se pojavila, a koju su zaraženi glodavci prenijeli širom svijeta.

Crna smrt: 1347-1352

History Today, časopis koji se objavljuje u Londonu, opisuje ovu pandemiju najvećom katastrofom ikad. Broj ljudi koji su umrli od nje je otprilike dvjesto miliona ljudi.

Brzina širenja epidemije još uvijek zbunjuje historičare i epidemiologe. Bubonska kuga bila je uzrok epidemije, baš kao što je bilo i s Justinijanovom kugom.

Boginje Novog svijeta: 1520

Kada su se istraživači otisnuli u Novi svijet (Sjeverna i Južna Amerika), sa sobom su donijeli i boginje, ospice i druge viruse za koje stanovnici tih područja nisu imali imunitet.

Prema procjenama Američkog časopisa Journal of Economic Perspective, ove su epidemije usmrtile između 80-95% Indijanaca u 100-150 godina koje su uslijedile nakon 1492. godine.

Velika londonska kuga: u Londonu 1665

Za ovu pandemiju okrivljeni su miševi i štetne buhe koji su s enamnožili na londonskim ulicama prepunim smeća i otpada, naročito u siromašnim dijelovima grada, prema engleskom Nacionalnom arhivu.

Epidemija kolere: godina 1817-1923

Malo je zajednica koje su bile pošteđene ove visoko patogene bakterije koja se prenosi fekalno, kontaminiranom vodom, i koja izaziva snažnu dijareju i povraćanje. Ova epidemija je izbila u Londonu 1854. godine.

Žuta groznica: krajem 19. vijeka

Ova virusna bolest endemska je u Južnoj Americi i podsaharskoj Africi. Infekcija se prenosi preko ženke komarca, a ovo je ime dobila jer kožu zaraženih često preobražava u žuto.

  1. epidemija je izbila u gradu Filadelfiji, tada glavnom gradu Sjedinjenih Država i odnijela je živote gotovo 10% stanovnika grada.

Tek 1900., američki vojni naučnici otkrili su da je uzročnik zaraze komarac.

Gripa 1918: 1918-1920

Postoji određena sličnost između Covid-19 i gripe 1918., koja se ponekad naziva i španskom gripom, jer se pojavila u Španiji.

Epidemije je zahvatila oko pet stotina miliona ljudi, a pedeset miliona njih je umrlo širom svijeta, navodi Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, vodeća američka nacionalna zdravstvena ustanova.

Azijska gripa: 1957-1958

Prvi koji je skrenuo pažnju na ovu gripu bio je dr. Maurice Hilleman. Radio je za Fondaciju za vojna istraživanja Walter Reed 1957. godine, kada je New York Times objavio članak o ozbiljnoj pandemiji gripe u Hong Kongu.

Hilleman je tražio da se uzorci virusa brzo pošalju proizvođačima lijekova u Sjedinjenim Državama kako bi mogli proizvesti cjepivo protiv pandemije. U zemlji je umrlo sedamdeset hiljada ljudi, a smatra se da bi broj mogao dostići milion da nije bilo vakcine koju je Hilleman savjetovao da se proizvede.

Svinjska gripa: 2009

Prije izbijanja novog virusa korone (Covid-19), svinjska gripa bila je posljednja epidemija koja je pogodila svijet, zahvativši 21% svjetske populacije. Svinjska gripa je mješavina mnogih različitih vrsta gripe koji nikada nisu viđeni zajedno. Većina ljudi zahvaćenih ovom epidemijom su bili djeca i odrasle osobe u mlađoj dobi. saff.ba