Da li ste razgovarali sa svojim djetetom danas?

Visits: 671 Today: 1

Izvor: http://www.missionislam.com/family/haveyoutalked.htm. Prevela za saff.ba: Fatima Jašarević

Da li ste imali smislen razgovor danas zajedno sa svojim djetetom? Da li znate šta je vaše dijete danas postiglo, kako se osjeća, da li ima ili nema nekih briga, da li vaše dijete zna da brinete o njemu?U islamu, veze srodstva i porodice su veoma snažne i nešto što će biti uvijek prisutno u našim životima. Ozbiljne su posljedice za onoga ko odluči da prekine ove veze. Allah, subhanehu ve teala, u Kur’anu kaže: Zar ne biste baš vi, kada biste zavladali, po Zemlji pravili nerede i raskidali srodstva svoja?! To su oni koje je Allah prokleo, te učinio ih gluhima i ostavio bez vida! (Muhammed, 22.-23.) Muhammed, alejhisselam, je rekao: „Neće ući u Džennet onaj koji kida rodbinske veze.” (Buhari i Muslim).Glavna komponenta naše porodične veze je komunikacija. Ustvari, bez komunikacije postojalo bi malo veza među ljudima. Živeći zajedno u istom domaćinstvu sa ograničenom, ili čak neprijateljskom, interakcijom ne ostvaruju se kriteriji za održavanje obaveze srodstva. Za razvoj smislenih veza unutar naših porodica moramo znati kako da efikasno i iskreno komunuciramo jedni s drugima. Veliki dio ovoga uključuje vještine i principe koji se mogu naučiti kroz praksu i iskreni napor. Slijedi vodič za jačanje ovih veza.

1. Aktivno slušanje

Možete biti iznenađeni kada otkrijete da je slušanje najvžniji aspekt efikasne komunikacije. To znači da slušalac obraća punu pažnju na onoga koji govori i pokušava razumjeti šta mu ta osoba govori i šta osjeća. Slušalac treba da izbjegava osude, zatim treba da pokaže interes, te poštuje ono što mu je rečeno. On ili ona može ponoviti sadržaj i osjećaje onoga koga sluša kako bi pokazao/la da je iskreno prisutan/prisutna. Poslanik, alejhisselam, je uvijek davao svoju punu pažnju svakome s kim je razgovarao, čak i neprijateljima i onima s kojima se nije slagao. Kada se obraćao svojim ashabima, oni bi ga pažljivo slušali i pridavali važnost svemu što bi rekao.

2. Nivo razumijevanja

Roditelji trebaju uvijek imati na umu starosnu dob i nivo razumijevanja svog djeteta, te u skladu s tim razgovarati s njim. Poslanik, sallallaahu alajhi ve sellem, je rekao: „Sa ljudima razgovarajte na njihovom nivou razumijevanja; zar bi vam bilo drago da Allaha i Njegova Poslanika u laž ugone!?” (Buhari, sa zaustavljenim-mu’allek senedom, od Alije, r.a.) Ovo je važno, jer tako će dijete biti u mogućnosti da shvati ono što je rečeno, očekivanja roditelja neće biti iznad kapaciteta djeteta pa time dovesti do problema, i teškoće neće biti stavljene na dijete nepotrebno. Ovo je posebno važno za osjetljiva pitanja kao što su smrt, pitanja lične skromnosti i odgovornosti odraslih. Postoje različite razine složenosti za svako od tih i treba da bude izabran ispravan nivo za svako dijete. Jedan od načina da se utvrdi nivo razumijevanja je prema vrsti pitanja koje dijete postavlja.

3. Maniri mu’minana/mu’minke

Vjernik/vjernica je neko ko vjeruje u Allahovu poruku i slijedi Sunnet Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Zato će u odnosima vjernik/vjernica pokazati iskrenost, dobrotu, strpljenje, samokontrolu, pravednost, pouzdanost, itd. On/ona bi trebao/la izbjegavati zadirkivanje, okrivljavanje, omalovažavanje, ruganje, preduge i prazne priče i pronalaženje grešaka. Postoje mnogi kur’anski ajeti i hadisi koji daju detaljne opise ove teme, kao što su: Allah je zaista uz strpljive! (El-Bekara, 153) …da se ljudima lijepim riječima obraćate… (El-Bekara, 83.) Lijepa riječ i praštanje bolji su od milostinje koju grdnja prati, a Allah je Preblagi i Prebogati. (2-263) „Musliman je muslimanu brat, neće mu učiniti nasilje, niti će ga izdati.” (Muslim), i „Najviše što će uvoditi ljude u Džennet jeste bogobojaznost i lijepo ponašanje.” (Tirmizi) Ovi principi trebaju se primjenjivati ​​u razgovorima s djecom i tinejdžerima, kao i odraslima. To je vjerojatno još važnije s mladim ljudima zato što mi njima dajemo primjer ponašanja. Šta želimo da naša djeca nauče? Ne možemo očekivati ​​ljubaznost i poštovanje od naše djece ako nismo ljubazani i puni poštovanja prema njima.

4. Izbjegavanje prepirke

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgradena kuća u najodabranijem dijelu Dženneta.” (Tirmizi) Vrijednost ovog savjeta leži u činjenici da prepirka i sporovi vode do sloma u odnosima, čak i gorčine, i neprijateljstva. Radila sam sa mnogim porodicama u kojima se ovo pojavljivalo, i može biti veoma teško popraviti rane koje su formirane i dovesti članove porodice ponovo zajedno. Podrazumijeva se da je najbolje da se u potpunosti izbjegava postizanje ovog niskog nivoa.Hajdemo svi raditi na tome da poboljšamo stil komunikacije i naš odnos sa drugima. Kada se naša djeca osjećaju da ih njihovi roditelji razumiju i da su spremni da ih slušaju, oni će otvoriti svoja srca i povjerenje će se razvijati. Efikasno podučavanje i disciplina ne mogu se sprovesti bez određenog nivoa povjerenja, razumijevanja i međusobnog poštovanja. Ako ste zabrinuti za svoju djecu u nemuslimanskom okruženje i to utiče na način na koji komunicirate s njima, najbolje što možete učiniti je podučavati ih i savjetovati, dodjeljivati im odgovornosti, vjerovati im i davati im do znanja da vam je stalo do njih. Tada možemo upućivati dove Allahu i osloniti se na Allahovu milost i pomoć. Ovo je naše najbolje oružje u svijetu nevjerovanja. Da Allah pomogne svakog od nas da ojača veze kojima smo vezani kao porodica jedni za druge i donese radost i zadvoljstvo u naše domove.

Praktični savjeti

Odvojite vremena svaki dan za razgovor sa svojim djetetom. Ako imate više od jednog djeteta, svako od njih treba dobiti posebno vrijeme koje treba da je jednake dužine za svako od njih.Čitajte knjige sa svojim djetetom o islamu koje se tiču odnosa s drugima i priče o Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabima, radiallaahu anhum. Oni će vam pružiti potrebne smjernice i inspiraciju.Snimite jedan od vaših razgovora i ocijenite se, ili dajte nekome drugome da to učini. Ovo je efikasan način da odredite vaša slaba područja i poboljšate se u njima.Pribavite savjete drugih roditelja kada je to potrebno, a naročito onih koji imaju više iskustva. To može uštedjeti vrijeme i poštedjeti vas nepotrebne teškoće i boli.

Kratka biografija

Dr. Aiša Hamdan ima doktorat iz kliničke psihologije i fakultetsku diplomu na islamskim naukama. Autorica je mnogobrojnih članaka, kao i dvije knjige. Muslimanka je već oko 28 godina i uključena je u različite misionarske aktivnosti. Majka je petoro djece.